Zloupotreba prema dioničarima

Od kraja 2016. godine, rukovodstvo Bosnalijeka preduzima nezakonite pokušaje da oslabi udio Haden SA, izdavanjem dodatnih akcija.

Tok kršenja prava Haden-a od strane uprave Bosnalijeka

  • Prije sastanka Nadzornog odbora Bosnalijeka zakazanog za 21.12.2016. godine, bez prethodnog dogovora o tome sa akcionarima, rukovodstvo kompanije pokušalo je proširiti dnevni red sastanka tako što je postavilo pitanje o dodatnoj emisiji milion akcija, koje bi trebalo da budu prodate po onovu privatnog plasmana. Kao predsjedavajući NO, Konstatin Zevlov zatražio je uklanjanje ovog pitanja sa dnevnog reda. Kao rezultat ovog postupka, na sastanku nije razmatrana naknadna emisija akcija. Ipak, suprotno BiH zakonodavstvu, na tom istom sastanku, Konstantin Zevlov uklonjen je sa funkcije predsjedavajućeg, a postavljen je Edin Dizdar.
  • Nekoliko dana kasnije, na posebnom sastanku, 27.12.2016. godine, Nadzorni odbor je donio odluku o povećanju osnovnog kapitala izdavanjem dodatnih milion akcija. Akcije su izdate privatnim plasmanom. Haden smatra da je ova odluka nelegalna i trenutno se o ovome raspravlja na kantonalnom sudu BiH.
  • Godišnji sastanak akcionara Bosnalijeka zakazan je za 23.05.2017. godine. Prema osnivačkom aktu, akcionari ili grupe akcionara koji poseduju najmanje 5% akcija preduzeća imaju pravo da imenuju svoje kandidate za pridruživanje Nadzornom odboru. Haden je blagovremeno predao listu kandidata. Međutim, zbog nedostatka kvoruma, sastanak je otkazan i ponovo zakazan za 03.06.2017. godine. Neposredno pred novim datumom, rukovodstvo Bosnalijeka je izjavilo da se o Haden-ovim kandidatima neće glasati zbog navodno neispravne punomoći izdate Haden-ovom predstavniku.
  • Kao rezultat arbitrarne akcije rukovodilaca Bosnalijeka, 3. juna 2017. godine nijedan kandidat iz Haden-a nije izabran u Nadzorni odbor.

Mogući razlozi postupanja rukovodilaca Bosnalijeka

Rukovodioci Bosnalijeka kažu da je razlog za dodatno izdavanje akcija bila potreba za povećanjem sredstava. U međuvremenu, njihove odluke ukazuju suprotno.

  • Na prijedlog kompanije Bosnalijeka, na sastanku akcionara 3. juna, rezerva dividende povećana je za jedan ipo. Ova dodatna suma je u osnovi preuzeta iz razvojnog fonda kompanije.
  • Sumnjivi dogovori o dodjeljivanju potraživanja stranim kompanijama vjerovatno koštaju Bosnalijek milione evra izgubljenog profita.

Stoga se može zaključiti da je pravi razlog za dodatno izdavanje akcija, kao i svi naknadni postupci rukovodilaca Bosnalijeka, bila njihova želja da se oslabi udio Haden-a, odnosno najvećeg akcionara koji izražava neslaganje s načinom upravljanja preduzećem.